Kemija-najteži ispit na državnoj maturi?

Od samih početaka provođenja državne mature vidi se problem prilikom pisanja državne mature iz kemije. Postotak koji je potreban za ocjenu dovoljan najniži je od svih predmeta što pokazuje koliko je zaista nisko znanje kemije. Zašto je tome tako? 

 U prirodoslovlju se često preklapaju pojedini koncepti, a pojedini pojmovi ne mogu se razumjeti bez poznavanja nekoga drugog pojma. Pri učenju nastavnog predmeta Kemije važno je postupno uvoditi pojedine pojmove i pritom paziti na usvojena znanja i vještine tijekom nastave Matematike i ostalih prirodoslovnih predmeta. Primjerice, koncept Energija zajednički je  nastavnim predmetima Biologiji, Kemiji i Fizici,a istodobno se koncept Energija u Kemiji prožima s ostalim konceptima u kemiji (Tvari te Promjene i procesi). Neophodno je i poznavanje upotrebe fizikalnih veličina i mjernih jedinica (SI – sustav mjernih jedinica) te upotreba veličinskoga računa i matematičkih izraza, obrada podataka i iskazivanje rezultata te grafički prikazi. 

Kemija je opisni i matematički predmet koji jako ovisi o mogućnosti percipiranja, a traži od učenika cjelovitu prirodoslovnu pismenost. Upravo je tu mogućnost vrlo teško naučiti i mora se razvijati tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Ispit iz kemije na državnoj maturi usklađen je s nastavnim planom i programom za gimnazije. Polaznici trebaju ponoviti, proširiti i utvrditi stečeno znanje iz srednje škole.

U daljnjem dijelu navodim sadržaje koji će se propitivati.

Ispitom iz Kemije provjerava se ostvarena razina usvojenosti znanja i vještina pristupnika u sljedećim područjima:

1. Tvari 

– vrste tvari, građa tvari, svojstva tvari

2. Kemijske promjene

– stehiometrija kemijskih reakcija, kemijska reaktivnost elementarnih tvari i spojeva prema položaju elemenata u periodnom sustavu, kemijska reaktivnost organskih spojeva

3. Energija

– energija sustava, izmjena energije, elektrokemija

4. Brzina kemijskih reakcija

– promjena sastava reakcijske smjese s vremenom, čimbenici koji utječu na brzinu kemijske reakcije

5. Ravnoteža kemijskih reakcija

– sastav ravnotežne smjese, čimbenici koji utječu na kemijsku ravnotežu, kiseline i baze

6. Prikupljanje podataka, obrada i analiziranje podataka

– fizikalne veličine i mjerne jedinice, metode i tehnike rada, iskazivanje rezultata, grafički prikazi

7. Pokusi

– primjeri pokusa s objašnjenjima

Ispit iz Kemije na državnoj maturi sastoji se od dviju ispitnih cjelina. Prva se ispitna cjelina sastoji od zadataka višestrukog izbora. Druga ispitna cjelina sastoji se od zadataka otvorenoga tipa. Zadatci otvorenoga tipa mogu biti zadatci dopunjavanja, zadatci kratkoga odgovora te zadatci produženoga odgovora.

Ispit državne mature iz Kemije traje ukupno 180 minuta bez stanke.

Polaznici trebaju ponoviti, proširiti i utvrditi stečeno znanje iz srednje škole.

Želim svim pristupnicima puno dobre volje i dobre organizacije!