Kad i kako se započeti priremati za maturu?

  Moje dugogodišnje iskustvo pripreme maturanata kaže kako su maturanti premoćno (u veeelikom postotku) zbunjeni informacijama koje stižu do njih. A informacija je zaista puno-o tom važnom ispitu kruže kojekakve priče, a svi su prozvani da ih plasiraju ( i bivši maturanti, i roditelji bivših maturanata, i roditelji sadašnjih maturanata- koji, gle čuda-imaju to iskustvo ovogodišnje mature pa isto to čine i njihova djeca, pa kumovi i stričevi, babe i žabe,  portali koji se bave školstvom, lokalni gradski portali, blogeri i blogerice, razne škole koje oglašavaju svoje usluge itd itd). Slušat ćete o tome kad i kako se treba pripremati, a nerijetko ćete čuti da treba samo malo čitati, da se ne trebate pripremati i kako je to samo jedan običan ispit 😉. Isto tako, dobit ćete i savjete kad se treba početi pripremati. Oko ovog pitanja nekadašnji maturanti se ne slažu jer su neki krenuli u studenom prethodne godine, neki u siječnju, neki su imali u privatnim školama intenzivne pripreme tijekom zimskih +proljetnih praznika, neki četvrtkom navečer poslije nastave, neki nedjeljom ujutro. Recepata ima jako puno.. Ali to nije recept za krafne ili pincu pa onda ispadne kako ispadne, po nečijem guštu (najčešće po guštu onog tko ju je radio i ponosno stoji iza svog recepta). Nalazite se pred ispitom koji će vam odrediti odabir fakulteta koji će vam kasnije odrediti i buduće zanimanje Da, dobit ćete zilijun informacija. Uvijek u ovakvim situacijama počnemo paničariti, stres preokupira naš mozak i nekim čudnim algoritmima zaključimo kako je najbolje sve ostaviti za sutra i dan provesti gledajući serije. Ovo je normalno da se osjećate preplavljeno i jedini osjećaj koji trenutno imate je upravo taj pa se ne možete pomaknuti s mrtve točke- što bi značilo početi razmišljati racionalno-onda nije ni čudo…Koga u tom moru informacija slušati? Samo i isključivo sebe. Vaše matične škole uglavnom ne pripremaju maturante za ispite državne mature. Ukoliko ste razočarani time jer ste očekivali podršku svojih profesora, podršku u poznatom okruženju, sada to više nije važno. Takvo iskustvo ima samo zanemarivo mali postotak maturanata i to samo s nekim predmetima. Velika većina maturanata zabrinuta je zbog slabe upućenosti u proceduru državne mature, slabe informiranosti oko odabira fakulteta i zbog učenja koje ih čeka narednih mjeseci. Maturanti za državnu se maturu moraju što prije početi pripremati. Imperativ je biti pripremljen i znati koliko vremena imaš do ispita DM. Svi rokovi ovogodišnje DM (i ljetnog i jesenskog roka) objavljeni su na stranicama NCVVO (kao i svake godine):svrati, čekiraj i obavezno ih unesi u svoj kalendar. Ukoliko nikada nisi imao/imala rokovnik možda je sada vrijeme da ga imaš. Možda ti je, ipak, draži Google kalendar? Kad napišemo sve rokove zadaća u kalendar i vidimo koliko zapravo slobodnog vremena nam ostane, lakše ćemo u svoj raspored ukomponirati i vrijeme za učenje za maturu, vrijeme za odmor, čak nam ostane i vremena za druženje s prijateljima i opuštanje. Svi maturanti imaju 3 obavezna ispita i prosječno još 3 izborna predmeta, ovisno o izboru fakulteta. Pri učenju najvažnija je organizacija. Odredite si koji dan ćete što učiti i pokušajte se držati tog rasporeda. Mislim da smo svi dosad otkrili kako najbolje zapamtimo nešto – čitajući, praveći umne mape, slušajući, pišući bilješke…. Svatko pamti na drugačiji način i nemojte se nervirati ako nešto što pomogne vašem prijatelju, ne pomogne vama (ne slušajte druge, već isključivo sebe, opet!). Ne postoji pogrešan način učenja osim onog da uopće ne učite. Ne trebate se sad prikovati uz skripte po 10-15 sati na dan. Učite u intervalima, a pauze iskoristite za kratki trening ili šetnju. Čak i 30-minutna šetnja u prirodi dat će vašem mozgu priliku da procesuira sve informacije i snagu za daljnje učenje! Ako koji dan i preskočite učenje, nije kraj svijeta, nadoknadit će to drugi dan! Uči više predmeta u jednom danu. Istraživanja pokazuju da naš mozak bolje radi kad ‘skačemo’ s jednog predmeta na drugi nego da jedan dan posvetimo samo jednom predmetu, a drugi dan drugom. Pro tip: uči u intervalima. Tako će mozak bolje konsolidirati informacije. Druga najvažnija stvar u učenju jest ponavljanje. Još nešto bitno: Vježbaj i jedi zdravo! Poslušaj ovaj savjet koji sigurno već znaš. Naime, tjelovježba je jedna od rijetkih stvari za koju je dokazano da utječe na bolji rad mozga. Neuroznanstvene studije pokazale su da vježbanje mijenja anatomiju, fiziologiju i funkciju mozga. Mozak (hipokampus prefrontalni korteks) vježbanjem zapravo i raste, a time se poboljšava dugoročno pamćenje. I za kraj, mjesta za paniku nema! Pred vama je samo još jedan u nizu ispita koji treba proći. A uz dovoljno truda, može se proći. Za par godina kad se susretnete s novim izazovima, priželjkivat ćete da su nam ove današnje brige na pameti.